Geoprostorna obilježja
Općina Šodolovci jedna je od 35 općina na području Osječko-baranjske županije. Smještena je u jugoistočnom dijelu županije i prostire se na površini od 72,61 km², što čini 1,9% površine županije. Općinu čine naselja Ada, Koprivna, Palača, Paulin Dvor, Petrova Slatina, Silaš i Šodolovci, a administrativno se sjedište nalazi u Šodolovcima. Općina Šodolovci zauzima dva odvojena prostorna dijela, međusobno odvojena južnim dijelom općine Ernestinovo. Zapadni, veći dio općine Šodolovci okružen je općinom Ernestinovo na istoku, Antunovcem na sjeveru, Vladislavcima na zapadu i Semeljcima na jugozapadu, dok je južni i jugoistočni dio, uz granicu Vukovarsko-srijemske županije, odnosno općine Markušica. Istočni, manji dio općine graniči, na sjeveru s područjem grada Osijeka, na sjeverozapadu s općinom Antunovac, zapadu s općinom Ernestinovo te na jugu i jugoistoku područjem Vukovarsko-srijemske županije, odnosno općinama Tordinci i Trpinja.
Općina Šodolovci smještena je u središnjem dijelu istočne Hrvatske. S okruženjem je prvenstveno povezan trasom državne ceste D518 koja prolazi težištem između dva dijela prostora općine.
Područje općine Šodolovci dio je širega nizinskoga, jugoistočnoga dijela Osječko-baranjske županije. Ovakav nizinski prostor nastao je modeliranjem riječnih tokova Drave, Save i Dunava i njihovih pritoka, stvarajući pri tom akumulacijski tip reljefa, odnosno akumulacijsku nizinu. Međutim, u takvom se naizgled jednoličnom reljefu mogu izdvojiti i određene reljefne cjeline: terasa Drave i aluvijalna ravan Vuke. U skladu se s obilježjima reljefa kreću i nadmorske visine terena. Istočni dio općine Šodolovci nešto je nižih nadmorskih visina i iznosi oko 85 m n/v, dok je zapadni dio nešto viši, od 85 do 91 m n/v.
Klimatološke osobine prostora općine Šodolovci dio su klimatskih osobina šireg prostora istočne Hrvatske. Cijelo područje, kao i širi prostor, ima sve odlike umjereno kontinentalne klime, koju karakteriziraju česte i intenzivne promjene vremena. Osnovne karakteristike ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature iznad 10 °C tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijega mjeseca ispod 22 °C te srednje temperature najhladnijeg mjeseca između -3 i 18 °C. Obilježje je ove klime izostanak izrazito suhih mjeseci, više oborina u toplom dijelu godine i prosječne godišnje količine od 700 do 800 mm. Prosječna temperatura zraka, prema mjerenjima u razdoblju od 1978. do 1998., iznosila je 11 °C. Srednje mjesečne temperature su u porastu do srpnja, kada dostižu maksimum s prosječnom mjesečnom temperaturom od 21,4 °C. Najhladniji mjesec je siječanj, sa srednjom temperaturom od -0,4 °C.
Prema ustroju vodnog gospodarstva, općina Šodolovci pripada vodnom području sliva Drave i Dunava, odnosno slivnom području Vuka, čija je ukupna površina 1.793,28 km², a obuhvaća prirodnu cjelinu hidrografskog sliva rijeka Vuke, Drave i Dunava. Površina sliva koja pripada Osječko-baranjskoj županiji veličine 1.117,96 km² može se podijeliti na izravni sliv rijeke Drave s glavnim recipijentima Poganovačko-kravičkim kanalom, kanalom Crni fok i kanalom Palčić, izravni sliv rijeke Dunav s glavnim recipijentom Glavni Daljski kanal i sliv rijeke Vuke s najvećim pritokom Bobotskim kanalom. Istočni dio općine Šodolovci (Palača, Silaš) i dio zapadnoga područja sjeverno od ceste Ernestinovo-Paulin Dvor-Hrastin pripadaju izravnom slivu Bobotskog kanala. Ostali dio zapadnog dijela općine, južno od predmetne ceste, pripada slivu rijeke Vuke.
Na području općine Šodlovci zastupljeno je pet pedoloških jedinica, na čiji su postanak i rasprostranjenost utjecale osobine reljefa, klime te vodne prilike. To su lesivirano i lesivirano semiglejno tlo na lesu, pseudoglejno semiglejno i eutrično smeđe semiglejno tlo koje je rasprostranjeno na najvećem dijelu općine Šodolovci, močvarno hipoglejno i močvarno amfiglejno tlo, močvarno amfiglejno i močvarno hipoglejno tlo te močvarno amfiglejno i ritska crnica.